Zašto se dvije ponude za isti namještaj razlikuju i do 40%
Razliku u iznosu dviju ponuda za isti posao najviše određuju PDV, doprinosi na cijenu rada, oblik registracije izvođača i opseg dostave i montaže. Svaka od tih stavki je propisana i provjerljiva.
Kad dvije ponude za isti komad namještaja stoje jedna pored druge, najveći dio razlike u iznosu obično ne dolazi iz materijala. Dolazi iz toga je li izvođač u sustavu PDV-a, radi li sam ili ima zaposlene, u kojem je obliku registriran i što je uračunao u dostavu i montažu. Te stavke se u ponudi gotovo nikad ne raspišu posebno, a sve su propisane i provjerljive.
Kako se čita sama specifikacija, tip jezgre ploče, šifra dekora i ime serije okova, opisao sam u zapisu Kako čitati ponudu za namještaj po mjeri. Ovdje idem na ono što stoji ispod te specifikacije i što razliku u iznosu čini većom od razlike u kvaliteti.
PDV: dvadeset pet posto prije razgovora o materijalu
Najveća pojedinačna stavka razlike nije ni ploča ni okov, nego to je li izvođač u sustavu PDV-a.
Nisu svi izvođači obveznici PDV-a. Zakon propisuje prag prometa ispod kojega je porezni obveznik oslobođen obračuna PDV-a na isporuke u tuzemstvu.
Posljedica je jednostavna. Izvođač koji nije u sustavu PDV-a na svoju ponudu ne obračunava PDV. Izvođač koji je u sustavu na istu cijenu rada i materijala dodaje još 25%. Kao privatni kupac taj PDV ne odbijate ni od čega, pa je to razlika u onome što stvarno platite, za posao koji može biti identičan.
Dvije stvari se oko toga redovito pogrešno pretpostave. Prvo, pravni oblik ne govori je li izvođač u sustavu PDV-a. Članak 90. govori o prometu, ne o tome je li izvođač obrt ili društvo, pa postoje obrti koji obračunavaju PDV i društva koja ga ne obračunavaju. Drugo, prag se gleda po godišnjem prometu, pa izvođač koji ga tijekom godine prijeđe ulazi u sustav. Ponuda dana u siječnju i ponuda dana u prosincu ne moraju stajati na istoj osnovi.
Cijena sata i ono što se na nju obračunava
Rad je kod namještaja po mjeri najveća stavka, a cijena sata se ne svodi na plaću koju stolar dobije na račun. Na plaću se obračunavaju doprinosi, i dio njih ide na teret poslodavca.
Iz toga slijedi struktura koju kupac nikad ne vidi u ponudi. Zdravstveni doprinos od 16,5% dolazi na bruto plaću i plaća ga poslodavac, dakle radionica. Mirovinskih 20% i porez na dohodak odbijaju se iz bruto plaće. Sat rada u radionici mora pokriti sve to, i uz to stroj, prostor, struju, alat, potrošni materijal i sate koji se ne naplaćuju kao izrada: izlazak na mjerenje, nacrt, nabavu i usklađivanje s ostalim izvođačima na gradilištu.
Zato izvođač koji radi sam i izvođač s tri zaposlena nemaju istu cijenu sata, čak i kad rade jednako dobro. Onaj koji radi sam ne nosi doprinose za zaposlenike jer ih nema. Onaj koji ih ima nosi ih na svaki obračunani sat. Ta razlika ne stoji ni u jednoj stavci ponude, a ulazi u svaku.
Obrt ili d.o.o., i zašto to kupca zanima
Oblik registracije nije ocjena kvalitete izrade. Odlučuje dvije praktične stvari: kako je posao porezno postavljen i iz čije se imovine naplaćuje ako se pojavi nedostatak.
Kod obrta iza posla stoji osoba i njezina imovina. Kod društva s ograničenom odgovornošću stoji imovina društva, a član društva za obveze društva u pravilu ne odgovara. Ako se za dvije ili tri godine pojavi nedostatak, a izvođača u međuvremenu nema, to je razlika u tome od koga se i iz čega naplaćuje.
Porezni teret je također različit. Obrt u pravilu plaća porez na dohodak, društvo porez na dobit.
Prijevoz, montaža i pristup prostoru
Dostava i montaža su odvojen posao od izrade, i tamo se dvije ponude često razilaze bez da to piše. Prijevoz ima dva dijela: vozilo i vrijeme.
Ta brojka je porezna kategorija, ne cjenik, ali pokazuje red veličine koji i država priznaje kao trošak po kilometru. Uz vozilo ide vrijeme: utovar, put, istovar i unos u stan su sati rada koji se obračunavaju kao i sati u radionici.
Prijevoz je uglavnom fiksan po dostavi i ne raste s brojem elemenata, pa na manjem poslu čini veći dio iznosa nego na cijeloj kuhinji. Na njega se nadograđuje pristup prostoru: kat i postojanje lifta, širina stubišta i vrata, mogućnost parkiranja ispred ulaza, treba li drugi čovjek za unos. Tu su i demontaža starog namještaja i odvoz otpada, koji su svoj posao i svoj trošak odlaganja.
Dvije ponude za istu kuhinju mogu se razlikovati samo po tome što jedna uključuje unos na treći kat bez lifta i odvoz stare kuhinje, a druga dostavu do ulaza. Iznos je različit, opseg posla je različit, a u ponudi to stoji kao jedna riječ.
Što pitati kad uspoređujete dvije ponude
Ova pitanja ne traže od izvođača da opravda cijenu. Traže podatke bez kojih se dva iznosa ne odnose na isti posao.
| Pitanje | Zašto mijenja iznos |
|---|---|
| Je li iznos s PDV-om ili bez, i je li izvođač u sustavu PDV-a | Razlika od 25% na istom poslu, a kao privatni kupac PDV ne odbijate |
| Puni naziv i OIB izvođača | Bez toga se ne zna s kim se sklapa ugovor ni u kojem je obliku registriran |
| Obrt ili društvo s ograničenom odgovornošću | Odlučuje iz čije se imovine naplaćuje ako se pojavi nedostatak |
| Radi li izvođač sam ili ima zaposlene | Doprinosi na plaće ulaze u svaki obračunani sat |
| Koliko je sati u ponudi i po kojoj cijeni sata | Bez toga se rad, najveća stavka, ne može usporediti |
| Jesu li mjerenje, nacrt i nabava uračunati | Nenaplaćeni sati se negdje ipak naplate |
| Uključuje li iznos dostavu i do kojeg mjesta | Do ulaza i do prostorije nisu isti posao |
| Kat, lift, širina stubišta i parkiranje | Unos su sati rada, a ne dio cijene elementa |
| Demontaža starog namještaja i odvoz otpada | Odvojen posao i odvojen trošak odlaganja |
| Rok isporuke i uvjeti plaćanja | Visina predujma određuje tko financira materijal do montaže |
Što bi vas trebalo zabrinuti
Iznos bez naznake je li s PDV-om ili bez njega. Ponuda bez punog naziva i OIB-a. Dostava i montaža navedene kao "po dogovoru". Cijena dana bez izlaska na mjerenje i bez ijednog pitanja o katu, liftu i pristupu. Velika razlika u iznosu prema drugoj ponudi uz specifikaciju od dva reda.
Nijedna od tih stvari sama po sebi ne znači da je posao loš. Zajedno znače da razliku u iznosu ne možete objasniti, pa ni odlučiti što od toga kupujete.
Izvori
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost, članak 38. stavak 1.PDV se obračunava i plaća po stopi od 25%
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost, članak 90. stavak 1., izmjena NN 152/2024, na snazi od 1. siječnja 2025.Porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čiji godišnji promet u tuzemstvu nije bio veći od 60.000,00 eura oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga obavljene u tuzemstvu
- Zakon o doprinosima, članci 13., 14., 17. i 19.Mirovinsko osiguranje 20% iz osnovice, odnosno 15% uz 5% za individualnu kapitaliziranu štednju; zdravstveno osiguranje 16,5% na osnovicu; obveznik doprinosa na osnovicu je poslodavac
- Zakon o obrtu, članak 2. stavak 1. i članak 36. stavak 1.Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba; za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom
- Zakon o trgovačkim društvima, članak 10. stavak 2.Članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno tim Zakonom
- Zakon o porezu na dobit, članak 28.Porez na dobit plaća se po stopi od 10% ako su prihodi do 1.000.000,00 eura, odnosno 18% ako su prihodi jednaki ili veći od 1.000.000,00 eura
- Porezna uprava, Neoporezive naknade, potpore, darovi, nagrade, dnevnice i drugi primiciNaknada za uporabu privatnog automobila u službene svrhe neoporeziva je do 0,50 eura po prijeđenom kilometru